Početkom veljače, točnije 14. veljače, obilježava se Valentinovo. Taj se dan još naziva i danom zaljubljenih. Tradicija u našem kraju malo je drugačije te nije običaj da se daruju isključivo zaljubljeni.
Sveti Valentin-nebeski zaštitnik zaljubljenih
Sveti Valentin je bio prvi biskup grada Terni u Umbriji. Zaredio ga je za biskupa drugi znameniti umbrijski biskup i svetac, sv. Felicijan. Pokopan je na groblju izvan zidina Ternija te je nad njegovim grobom podignuta u doba pape Julije I. u 4. stoljeću crkva, da bi početkom 17. stoljeća bila sazidana katedrala. U Ternijskog katedrali se i danas čuva svečevo tijelo. Negdje oko a je taj svetac povezan s blagdanom zaljubljenih što se održalo do danas. Spomendan se u katoličkoj Crkvi slavi 14. veljače.
Postoji također i nesigurna predaja o sv. Valentinu koji da je bio svećenik (ne biskup) u Rimu, te da je pogubljen je 269. godine odsijecanjem glave u doba kad je Rimskim Carstvom vladao car Klaudije. S obzirom na to da se za tog sveca također spominje da je bio sahranjen na groblju uz Via Flaminia – tj. onoj cesti koja iz Rima kreće prema Umbriji i uz koju je podignut Terni, nije isključeno da je riječ o jednoj te istoj osobi.
Sve do 1969. godine dan Sv. Valentina slavio se 14. veljače kao spomen. Tako je sveti Valentin zapravo prvi proljetni svetac, zaštitnik zdravlja, vitalnosti, životne snage i plodnosti.
Ptičje vječanje
Najviše je bilo rašireno vjerovanje da se na taj dan ptičice žene (Ptičja svadba) čemu je posebno pridonosio ugođaj koji su stvarali razigrani i raspjevani vrapčići. Takvo vjerovanje proistječe iz toga što ptice u to vrijeme započinju gradnju svojih gnijezda te ih se sve češće čuje kako pjevaju.
Koji god razlog i povod proslave Dana zaljubljenih 14. veljače bio, važno je da taj dan postoji jer ljubavi nikad previše.
Tin Moharić
