{"id":7905,"date":"2024-11-19T09:23:13","date_gmt":"2024-11-19T09:23:13","guid":{"rendered":"https:\/\/skolski-puls.com.hr\/?p=7905"},"modified":"2024-11-19T10:46:14","modified_gmt":"2024-11-19T10:46:14","slug":"hrvatsko-narodno-kazaliste-u-zagrebu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/skolski-puls.com.hr\/?p=7905","title":{"rendered":"Hrvatsko narodno kazali\u0161te u Zagrebu"},"content":{"rendered":"<p>Hrvatsko narodno kazali\u0161te u Zagrebu sredi\u0161nja je i najstarija kazali\u0161na institucija u Hrvatskoj u kojoj djeluju tri ansambla &#8211; operni, dramski i baletni. S vi\u0161e od dvanaest premijera i dvadeset repriznih naslova, u sezoni se izvede preko dvjesto dvadeset scenskih izvedbi. Svojim programom Kazali\u0161te uvelike doprinosi kulturnom \u017eivotu Zagreba, a pritom privla\u010di publiku iz cijele Hrvatske.<\/p>\n<p>Prvo profesionalno kazali\u0161te u Zagrebu izgradio\u00a0 je zagreba\u010dki veletrgovac i posjednik Kristofor Stankovi\u0107 koji je\u00a0 dobio glavni zgoditak na be\u010dkoj lutriji te kao privatnu investiciju odlu\u010dio podignuti kazali\u0161nu zgradu. Kada je otvorena nova kazali\u0161na zgrada 1895., gornjogradsko je kazali\u0161te pretvoreno u administrativni prostor pa je danas ondje dvorana za sjednice Gradske skup\u0161tine. U sve ubrzanijem razvitku kazali\u0161ne umjetnosti i u Zagrebu su umjetni\u010dki i tehni\u010dki zahtjevi daleko nadilazili mogu\u0107nosti gornjogradske pozornice. Novi hrvatski ban Karlo grof Khuen-H\u00e9derv\u00e1ry obnavlja rasprave o lokaciji, a tek Izidor Kr\u0161njavi kao novi predstojnik za bogo\u0161tovlje i nastavu, 1893. ga uspijeva privoljeti na kona\u010dnu odluku o izgradnji, zahvaljuju\u0107i predvi\u0111enom posjetu cara Franje Josipa I. u jesen 1895. U jesen 1893. be\u010dka arhitektonska tvrtka Helmer i Fellner poslala je nov projekt, a 5. sije\u010dnja sklopljen je ugovor o izgradnji nove kazali\u0161ne zgrade. S radovima se moralo zapo\u010deti u prolje\u0107e 1894. i dovr\u0161iti ih do 1. listopada 1895. U me\u0111uvremenu ban je imenovao Stjepana Mileti\u0107a intendantom Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta. Za \u010detiri mjeseca zgrada je bila pod krovom i zapo\u010deli su unutarnji radovi. Vlada je prihvatila Mileti\u0107ev prijedlog da sve\u010dani zastor za novo kazali\u0161te izradi Vlaho Bukovac \u2013\u00a0<em>Preporod hrvatske knji\u017eevnosti i umjetnosti<\/em>, danas poznat pod imenom\u00a0<em>Hrvatski narodni preporod<\/em>.\u00a0Slikarske radove na stropu gledali\u0161ta izveo je be\u010dki slikar i dekorater Alexander Demetrius Goltz. Izgradnja je napredovala prema planu i poslije \u0161esnaest mjeseci 8. listopada 1895. izdana je uporabna dozvola.\u00a0Novo kazali\u0161te sve\u010dano je otvoreno 14. listopada 1895., kad je car Franjo Josip I. na stupi\u0107u balkona, pred brojnim Zagrep\u010danima i gostima iz svih hrvatskih krajeva, simboli\u010dno izveo zadnji udarac srebrnim \u010deki\u0107em \u0161to ga je za tu prigodu izradio kipar Robert Frange\u0161 Mihanovi\u0107. U vi\u0161e od sto dvadeset godina svojega postojanja, zgrada Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu imala je dvije obnove. U drugoj obnovi\u00a0 obnovljeno\u00a0 je i zapadno krilo zgrade\u00a0<em>Kola<\/em>, koje je za potrebe kazali\u0161ta podignuto tijekom njegove gradnje, a koje se podzemnim hodnikom ispod Hebrangove ulice povezalo sa zgradom Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n<p>Hrvatsko narodno kazali\u0161te u Zgrebu mo\u017ee primiti oko 750 gledatelja te je to jedna od najva\u017enijih povijesnih gra\u0111evina u Hrvatskoj koja uskoro kre\u0107e u jo\u0161 jednu obnovu.<\/p>\n<p>Gordana Mileti\u0107, 8.b<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hrvatsko narodno kazali\u0161te u Zagrebu sredi\u0161nja je i najstarija kazali\u0161na institucija u Hrvatskoj u kojoj djeluju tri ansambla &#8211; operni, dramski i baletni. S vi\u0161e od dvanaest premijera i dvadeset repriznih naslova, u sezoni se izvede preko dvjesto dvadeset scenskih izvedbi. Svojim programom Kazali\u0161te uvelike doprinosi kulturnom \u017eivotu Zagreba, a pritom privla\u010di publiku iz cijele [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":7908,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-7905","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-radovi-ucenika"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/skolski-puls.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7905","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/skolski-puls.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/skolski-puls.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolski-puls.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolski-puls.com.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=7905"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/skolski-puls.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7905\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7909,"href":"https:\/\/skolski-puls.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/7905\/revisions\/7909"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/skolski-puls.com.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7908"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/skolski-puls.com.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=7905"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/skolski-puls.com.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=7905"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/skolski-puls.com.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=7905"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}