Medijska pismenost se smatra jednim od najvažnijih oblika pismenosti u 21. stoljeću, a današnji svijet bez medija gotovo je nezamisliv. Prema Europskoj komisiji, medijska pismenost je ‘sposobnost pristupa medijima, razumijevanje i kritičko vrednovanje različitih aspekata medija i medijskih sadržaja te ostvarivanje komunikacije u raznovrsnim kontekstima’.
Djecu već od najranije životne dobi okružuju mediji i medijski sadržaji koji često oblikuju njihove stavove i mišljenja, a nerijetko nameću i nove vrijednosti. Kako bismo djecu uputili na medijske sadržaje koji osim zabave, proširuju znanja te potiču kreativnost, važno im je ponuditi odgojno-obrazovnu pomoć u snalaženju u svijetu medija. Medijska pismenost se stoga treba razvijati u suradnji državnih institucija, civilnog sektora te sektora medija jer se samo tako može dugoročno medijski opismenjavati građane svake dobi i u svim dijelovima suvremenog društva.
Odgojno-obrazovni djelatnici, a među njima i školski knjižničari, ulažu svoje znanje i volju te iz godine u godinu sve više podržavaju proces medijskog opismenjavanja svojih učenika, iako u našem odgojno-obrazovnom sustavu zasad nema nekog formalnog programa po kojem bi to radili.
Učenici od 1. do 8. razreda IV. osnovne škole Varaždin ove su školske godine imali prilike sudjelovati u projektu medijskog opismenjavanja pod nazivnom ‘Pratim medije, provjeravam informacije’ koji je organizirala školska knjižničarka. Projekt je nastao s ciljem podizanja svijesti o potrebi medijskog opisenjavanja djece i mladih, o njihovim medijskim navikama, promicanja kritičkog mišljenja tijekom korištenja medija, razvijanja vještina kako bi postali ‘medijski mudri’, a provodio se na Satovima razrednika nižih i viših razreda unutar međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Zdravlje te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Kao korisni izvori za provedbu radionica unutar projekta, poslužile su platforme medijskapismenost.hr i djecamedija.hr koje se konkretno bave razvojem i poticanjem medijske pismenosti svih dobnih skupina te nude na korištenje obrazovne materijale u obliku priručnika, brošura, infografika, video uradaka te primjere dobre prakse.
Teme su obrađivane prema uzrastu učenika, a posebna pozornost se posvetila izradi optičkih igračaka, pozitivnim i negativnim medijskim sadržajima, digitalnim medijima i mentalnom zdravlju, medijima i emocijama, oglasima i prikrivenom oglašavanju, dezinformacijama i lažnim vijestima te ulozi influencera u životima djece i mladih.
Učenici su aktivno sudjelovali u radionicama, aktivnostima, diskusijama, te sljedeće školske godine nastavljamo s temama koje smo već prošli, ali u novim radionicama, nadograđujemo projekt novim temama, prema uzrastu i potrebama učenika.
Danas dobro medijski opismenjena djeca, sutra su dobro informirani građani koji su sposobni kritički razmišljati te analizirati medijske sadržaje kao i prepoznavati razlike između činjenica i mišljenja što postaje važan (nužan) preduvjet za funkcioniranje svih društvenih struktura.
Marina Mavrek
