Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu najveća je knjižnica u Hrvatskoj, a djelovala je još u doba Austro Ugarske. Pravo na obavezne primjerke tiskovina s područja Hrvatske i Slavonije dobila je 1837. godine, te je tako počela stjecati nacionalno značenje. Od polovice 19. st. otvorena je za javnost. Knjižnica se nalazila u sklopu nekih javnih institucija do 1907. godine kada dobiva svoju zgradu na Marulićevu trgu. Desetak godina kasnije knjižnica već ima 145 000 svezaka i prima obavezne primjerke iz cijele Jugoslavije.
Danas Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu posjeduje 3 milijuna svezaka knjižne građe i bogatu zbirku rukopisa među kojima je prijepis Vinodolskoga zakona, Mavrov brevijar, Petrisov zbornik, Vrbnički statut i dr. te niz rukopisnih ostavština i korespondenciju s oko 100 000 pisama, zbirku starih i rijetkih tiskanih knjiga, grafičku zbirku, zbirku muzikalija i audio materijala, geografskih karata i atlasa, magistarskih i doktorskih radova hrvatskih sveučilišta, službenih publikacija Republike Hrvatske, međunarodnih organizacija i stranih vlada te zbirku za knjižničarstvo.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica omogućuje pristup online, otvorena je za sve građane, a možete se najaviti i dobiti na uvid bilo koju od zbirki.
Elena Weiser, 8.a
