Medijska pismenost se smatra jednim od najvažnijih oblika pismenosti u 21. stoljeću, a današnji svijet bez medija gotovo je nezamisliv. Analizirajući medijske poruke, djeca razvijaju sposobnost kritičkog mišljenja, prosuđivanja i rješavanja problema. Uče postavljati pitanja poput: “Tko je autor?”, “Koja je svrha ove poruke?”, “Je li ovo činjenica ili mišljenje?”. Ove su vještine primjenjive u svim aspektima života, ne samo u digitalnom okruženju.
Učenici od 1. do 8. razreda IV. osnovne škole Varaždin i ove su školske godine imali prilike sudjelovati u školskom projektu medijskog opismenjavanja pod nazivnom ‘Pratim medije, provjeravam informacije’ kojeg je provodila školska knjižničarka Marina Mavrek. Projekt je nastao s ciljem podizanja svijesti o potrebi medijskog opismenjavanja djece i mladih, o njihovim medijskim navikama, promicanja kritičkog mišljenja tijekom korištenja medija, razvijanja vještina kako bi postali ‘medijski mudri’, a provodio se na Satovima razrednika nižih i viših razreda unutar međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Zdravlje te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.
Tijekom projekta, učenici su na satovima razrednika kroz raznovrsne aktivnosti istraživali svijet medija. Obrađivali smo sljedeće teme:
Abeceda medija: Upoznali su se s različitim vrstama medija i medijskim sadržajima.
Izrada optičkih igračaka: Kroz zabavnu izradu optičkih igračaka (thaumatrope), učenici su istraživali svijet iluzija i pokretne slike.
Pozitivni i negativni medijski sadržaji: Razgovarali su o utjecaju različitih medijskih sadržaja na njihovo raspoloženje i ponašanje.
Digitalni mediji i mentalno zdravlje: Upoznali su se s rizicima i prednostima korištenja digitalnih medija te načine za održavanje mentalnog zdravlja u digitalnom okruženju.
Nasilje u medijskim sadržajima: Razgovarali su o utjecaju nasilnih medijskih sadržaja na djecu i mlade te o načinima zaštite od njih.
Mediji i emocije: Istraživali su kako mediji prikazuju i utječu na emocije ljudi.
Oglasi i prikriveno oglašavanje: Naučili su prepoznati različite vrste oglasa i razumjeti strategije prikrivenog oglašavanja.
Dezinformacije i lažne vijesti: Razvijali su vještine kritičke evaluacije informacija i prepoznavanja dezinformacija.
Klikolovke (clickbait): Kroz interaktivne zadatke i analizu primjera, učenici su razvijali vještine potrebne za prepoznavanje, razumijevanje i otpornost na manipulativne naslove i sadržaje. Cilj radionice bio je poticanje učenika na kritičko preispitivanje informacija koje vide (najčešće) na internetu, umjesto pasivnog prihvaćanja.
Senzacionalizam u medijima: Razgovarali su o načinima na koje se senzacionalističke vijesti koriste u medijima te o njihovom utjecaju na javnost.
Prikaz ljepote u medijima: Kritički su analizirali prikaz ljepote u medijima te razgovarali o njegovom utjecaju na samopouzdanje i ‘body image’ djece i mladih.
Sigurnost na internetu – Sexting i sextortion: Radionica je bila namijenjena učenicima osmog razreda s ciljem podizanja svijesti o rizicima i posljedicama sextinga i sextortiona te poticanja odgovornog ponašanja na internetu – važnost postavljanja granica u digitalnoj komunikaciji i poštivanje tuđe privatnosti.
Osim toga, obilježili smo i 8. Dane medijske pismenosti koji su bili organizirani u suradnji s Agencijom za elektroničke medije i UNICEF-om, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Učenici su aktivno sudjelovali u radionicama, aktivnostima, diskusijama, te sljedeće školske godine nastavljamo s temama koje smo već prošli, ali i novim radionicama. Nadograđujemo projekt novim temama, prema uzrastu i potrebama učenika.
Cjelovitim i kontinuiranim medijskim opismenjavanjem naših učenika osnažujemo ih da budu informirani, sigurni i aktivni sudionici u suvremenom društvu, umjesto da budu pasivni primatelji ili lako manipulirani korisnici. To je temelj za njihovu budućnost u svijetu koji je sve više povezan tehnologijom.
Marina Mavrek
