Eko vrt i biljke – izvannastavna aktivnost koja nas uči kako čuvati prirodu te koristiti blagodati koje nam nudi u liječenju, kozmetici i prehrani

0
126
views

U skladu s prirodom od malih nogu

Bogatstvo prirode – hrana, kisik i lijek

Biljni svijet oduvijek je okruživao čovjeka, hranio ga i liječio; no on se sve više zagađuje i uništava jer ljudi nisu svjesni njegove važnosti. Jedini način buđenja ljubavi prema prirodi je učenjem o značaju prirode za čovjeka od malih nogu. Kako bi utjecale na svijest učenika o važnosti biljnog svijeta, učiteljice Marjana Boršćak-Sudec i Antonija Benjak pokrenule su izvannastavnu aktivnost „Eko vrt i biljke“.

Uključivanjem u grupu učenici uče o povijesti, upotrebi i djelovanju ljekovitog bilja. Potiče ih se da cijene prirodu i pronalaze načine za njezino očuvanje. Zbog pandemije virusa COVID-19  izvannastavna aktivnost se ove godine održava online putem aplikacije Teams. Svake srijede učenici dolaze na kanal Eko vrt i biljke te obrađuju temu koju su im učiteljice pripremile.

O motivima za pokretanje izvannastavne aktivnosti Eko vrt i biljke učiteljica Benjak kaže: Izvannastavna aktivnost „Eko vrt i biljke“ osnovna je s ciljem upoznavanja učenika s  ljekovitim biljkama i njihovim svojstvima. Zamišljeno je i da znanje koje bi učenici stekli preko nastave, primjene u praksi na školskom vrtu koji je formiran tijekom prošle šk. godine kada je IV. OŠ bila uključena u projekt udruge Gredica   „Mali vrt za održivo sutra!“. Zbog epidemiološke situacije to, za sada, ne možemo provesti. Međutim, učenici mogu sami, u svojim domovima, sijati i saditi pojedine biljke.

Lijek iz prirode

Prva tema koju su učenici obradili bilo je ljekovito bilje. Ljekovite biljke, koje se nazivaju i ljekovitim biljem, otkrivene su i korištene u praksi tradicionalne medicine još od prapovijesti. Učiteljica Boršćak–Sudec o toj je temi rekla: Svaka ljekovita biljka sadrži određena ljekovita svojstva. Primjena ljekovitog bilja zahtjeva strogo pridržavanje uputa i pravila o dozama za liječenje kako ne bi došlo do određenih nuspojava kao posljedica predoziranja. Ljekovito se bilje primjenjuje u tekućem ili u krutom stanju kao i u obliku dijetalne hrane. O svojstvima ljekovite biljke ovisi vrijeme primjene, prije ili poslije jela, a neke biljke zbog određenih svojstava i utjecaja na organizam zahtijevaju zaslađivanje. Liječenje ljekovitim biljem traje duže, ali daje pozitivne rezultate pri temeljitom izlječenju, čak i  kod bolesti koje se smatraju neizlječivima. Uz to ne utječu negativno na ostale zdrave organe. Najtraženije ljekovito bilje predstavili smo učenicima kroz nekoliko sati, upoznali ih s njihovim svojstvima i načinima upotrebe te ih upozorili da se  o načinima, dozama i receptima  treba savjetovati s liječnikom i priznatim stručnjakom za liječenje biljem.

Učenici su kroz prvo obrazovno razdoblje upoznali različite čajeve, tinkture, biljne sokove i sirupe, biljne kaše i praške, obloge, masti i ulja, kreme i losione, kupke i šampone te sapune. Naučili su na koji se način oni spremaju. Naravno, prije svega toga morali su naučiti kako prepoznati te pravilno sabirati, sušiti i spremati ljekovite biljke.

Prirodna kozmetika i drugi preparati

Uz učiteljice Boršćak- Sudec i Benjak djeca već od petog razreda uče kako da iz prirode uzmu ono što im treba. Nakon što se upoznaju sa svojstvima pojedine biljke, mogu joj pronaći  svrhu u svakodnevnoj upotrebi. Osim u stanjima bolesti, za ljekovitim biljkama posežemo i u kozmetici te učenici mogu, nakon edukacije u školi, izrađivati preparate koje svakodnevno koristimo u obliku krema, šampona i slično. A ako ih i ne izrađuju sami, ova ih aktivnost uči kako prepoznati kvalitetne sastojke kod različitih preparata te ih usmjerava da teže korištenju što prirodnijih proizvoda u svakodnevnom životu.

Božićni izazov

Početkom prosinca učiteljice su pripremile izazov u sadnji božićne pšenice. Božićna pšenica je ukras koji u kuću donosi prirodno zelenilo te ima simbolično značenje. Ona je simbol plodnosti, novog života i njegove obnove. Često se ukrašava hrvatskom trobojnicom, a katkad se unutar nje stavlja i svijeća. Vjeruje se da što je pšenica gušća i zelenija bit će bolja ljetina naredne godine. Sije se na blagdan sv. Lucije 13. prosinca. Takva aktivnost poziva obitelj oko stola kako bi našli vremena za zajedničko unošenje radosti i veselja u kuću te nas priprema za Božić.

Učiteljica Benjak nam je objasnila što ih je potaknulo na kreiranje izazova:  Kako bi učenike potaknule na praktičnu primjenu znanja koje dobivaju na online nastavi, osmislile smo „Božićni izazov“. Zadatak je bio posijati pšenicu, pratiti kako raste i fotografirati rezultate. Velik broj učenika prihvatio je izazov, a rezultati su bili odlični – djeca su poslala brojne fotografije na kojima se vidi kako s veseljem siju i prate rast svoje pšenice. Time su i naši učenici postali dio  tradicije koja je već stoljećima prisutna u hrvatskom narodu.

Učenici su se rado uključili u ovaj nagradni izazov. Velik broj učenika posijao je pšenicu i pažljivo zalijevao i njegovao svoje biljčice. Svaki dan su se radovali rastu svoje pšenice, a napredak fotografirali i tim fotografijama ukrasili digitalnu učionicu. Cijele praznike učenici su priželjkivali početak nastave kako bi saznali pobjednika. Početkom drugog polugodišta učiteljice su objavile rezultate. Ocjenjivale su izgled pšenice, njenu gustoću, kreativne oblike, posudu u kojoj se nalazi te na koji način je popraćen i prezentiran sam proces od sijanja, klijanja do gustoće i oblika pšenice. Prvu nagradu osvojila je Elena Weiser koja je napravila „pšeničnog ježića“. Drugu nagradu dijelili su: Leo Dukarić, Jana Erent, Antonija Kalčev i Lara Bartolić. Svi ostali osvojili su treću nagradu, a slatke nagrade za prvo i drugo mjesto učenici će dobiti od svojih učiteljica čim se vrate u školske klupe.

Održivi razvoj

Na kraju, nije bitno pobijediti nego sudjelovati i svojim trudom pokazati volju za očuvanje tradicije  i razvijati svijest o njegovanju i zaštiti prirode. Ovim projektom naučili smo kako je bitno saditi biljke i brinuti se o njima, a ne ih sjeći te brinuti  samo o zadovoljenju svojih potreba. Jednog dana više nećemo moći zadovoljiti svoje osnovne potrebe za zrakom i hranom, ako ne naučimo da prvo trebamo nešto dati prirodi kako bi imali pravo od nje nešto i uzeti. Okrenuti ekonomiji, lagodnom životu i potrošačkoj groznici često zaboravimo što je izvor održivog života, a upravo nas je sjeme ove pšenice podsjetilo kako život niče kroz davanje, brigu i stvaranje.

Elena Weiser, 6.a

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.